Razvoj aktivnosti i djelatnosti
Svojim aktivnostima Učilište je do sada sudjelovalo u obilježavanju svih značajnijih datuma i prigoda u društvenom životu Grada Otočca i pružalo usluge prema izraženim potrebama i interesu zajednice i građana. Od svoga osnutka, uz prikazivanje filmova i njegovanje kulturno-umjetničkog amaterizma, Gacko pučko otvoreno učilište Otočac razvija i knjižno-čitaoničku, informacijsku i muzejsko-galerijsku djelatnost, a od 1966. godine i radijsku djelatnost. Prikazivanje filmova najstarija je djelatnost iz područja kulture i edukacije koja se održavala u ovoj zgradi.
Kino
Rođendanom kinotečne djelatnosti smatra se 28. 12. 1895. kada su braća Lumiere održali u pariškom Grand Cafeu prvu projekciju filma. Sedam godina kasnije kino je stiglo u Otočac – u zgradi Gackoga pučkog otvorenog učilišta, koja je u to vrijeme bila zgrada općine, 1902. održana je prva projekcija filma!
Kontinuirano prikazivanje filmova započinje 1960-ih. U periodu između 2008. i 2015. prikazivanje filmova je prekinuto, a nastavlja se nakon modernizacije kina u sklopu projekta digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača koji su financirali Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Otočac. Otočko kino 2015. godine je s analognog načina prikazivanja prešlo na digitalno i postalo prvo kino u županiji s mogućnošću prikazivanja 3D filmova. Dvije godine kasnije kino dobiva novi surround sound 5.1 sustav ozvučenja, a 2020. opremljeno je i novim stolicama.
Čitaonica, knjižnica, nakladništvo
Otočka knjižnica osnovana je 9. studenoga 1873. kao Narodna čitaonica Otočac. Gotovo čitavo 20. stoljeće nalazila se u zgradi Učilišta. U njezinom imenu prvotno se isticao naziv čitaonica, a potom knjižnica. Služila je kao centar književnih događanja, čemu je pridonijela i činjenica da je na području Otočca postojalo 50 čitalačkih grupa. U čitaonici se mogao igrati šah, a nudila je i izbor iz dnevnih novina. U sklopu čitaonice organizirane su i 3 pokretne knjižnice koje su obilazile udaljenija sela. Narodna knjižnica Otočac od 1. travnja 2000. prestaje biti jedinica u sastavu Učilišta i nosi status samostalne ustanove.
Gacko pučko otvoreno učilište danas ima zbirku knjižne građe, a od 1994. u Učilištu se intenzivira izdavačka djelatnost, prvotno objavljivanjem publikacije Grad Otočac, a potom i drugih. U nakladništvu ili sunakladništvu otočkih izdavača u periodu od 1993. do danas tiskano je više od 100 naslova. Učilište nije samo nakladnik – od svog osnutka čest je domaćin književnim događanjima!
Kazalište
Amatersko kazalište u Otočcu kratko je postojalo sredinom 19. st., a manje-više kontinuirani rad kazališne skupine prisutan je od sredine 20. st. Sredinom 1940-ih osnovan je u Otočcu RKUD «Bratstvo i jedinstvo» pri kojemu je djelovala dramska grupa, a kasnije i amatersko kazalište. Među prvim članovima spominju se Paula Zorić, Paula Rukavina, Jela Mikić, Tonkica Rukavina, Dane Batinić, Joso Orešković, Vlado Pešun i Fabijan Smolčić.
Rad amaterskog kazališta povremeno je prekidan, a obnovljen je 1970-ih. Narodno sveučilište je 1981. bilo domaćin 5. smotre amaterskog dramskog stvaralaštva, a Gacko pučko otvoreno učilište Otočac bilo je domaćin 56. Festivala hrvatskih kazališnih amatera održanog 2016. godine. Nakon dužeg prekida rada osnovano je 2007. Amatersko kazalište Arupium koje je na scenu uspješno postavilo 16 predstava, a do sada je ukupno 40 glumaca sudjelovalo u radu kazališta. Kao i u nakladničkoj djelatnosti, Učilište je domaćin i gostujućim kazališnim predstavama za djecu i odrasle.
Muzej
Muzej Gacke zavičajni je muzej koji svoje ime nosi od 1997. godine kada je i osnovan, no začeci Muzeja sežu u nešto ranije razdoblje pa se kao godina osnutka često navodi i 1962., godina u kojoj je osnovano Narodno sveučilište Marko Orešković i u kojoj je, između ostalog, započela i muzejsko-galerijska djelatnost. Razvoj muzejskih zbirki započinje 1960-ih. Arheološka japodska zbirka formirana je 1969. godine u suradnji sa zagrebačkim Arheološkim muzejom. Fundus budućeg muzeja tada čine i etnografski predmeti koji s arheološkom zbirkom tvore Muzejsko-zavičajnu zbirku. Broj zbirki i predmeta kontinuirano raste – u fundusu Muzeja Gacke trenutno je 9 zbirki i 3000 predmeta.
U 2024. godini započeo je projekt adaptacije prizemlja zgrade i realizacije novog stalnog postava Muzeja Gacke, koji će trajati nekoliko godina.
Radio
Prva lokalna radiostanica u Lici jačine 0.50 kW proradila je u Otočcu, a smještena je bila u zgradi Učilišta. Narodno sveučilište Marko Orešković, uz odobrenje općinskog predstavničkog tijela, 7. rujna 1966. osniva Radiostanicu Otočac. Prva eksperimentalna emisija emitirana je 1. svibnja 1966., a 27. siječnja 1967. godine i prva emisija uz najavu Ovdje Radio Otočac. Radiostanica je tada radila 6 dana u tjednu i imala 10 emisija, a domet emitiranja obuhvaćao je područje ondašnje općine Otočac. Radiostanica je ostala u sastavu Narodnog sveučilišta do 1. siječnja 1994. kada se privatizira i rad nastavlja po ustroju društva s ograničenom odgovornošću.
Svoj današnji naziv – Hrvatski radio Otočac – dobiva 1990-ih kada osim osnovne zadaće dnevnog informiranja o društvenim zbivanjima iz Otočca dobiva i ulogu ključnog izvjestitelja o ratnim zbivanjima Domovinskog rata. Tada dobiva i svoje stalne frekvencije te do danas ostaje važan dionik svih događanja u Otočcu i širem okruženju – na 90.1, 93 i 107.6 MHz.
Kulturno-umjetnički amaterizam
Gacko pučko otvoreno učilište od svog osnutka kroz različite aktivnosti njeguje kulturno-umjetnički amaterizam. Folklorno društvo Otočac osnovano je pri Učilištu 1998. Danas okuplja 80 članova svih uzrasta okupljenih u izvornoj plesnoj i pjevačkoj, tamburaškoj, ženskoj vokalnoj, muškoj vokalnoj i dramskoj skupini, a dječja folklorna skupina Čerišnjice djeluje od 2017. Tamburaška sekcija Učilišta osnovana je 1994., a 2001. prerasta u Tamburaški orkestar koji okuplja 20 članova.
Amatersko kazalište s prekidima djeluje od sredine 20. st., a Arupium, također s prekidima, od 2007. godine Amatersko kazalište Arupium okupilo je 40 glumaca i publici predstavilo 16 predstava. Od 1999. godine u Otočcu se održava Smotra folklora, jedina takvog opsega u Ličko-senjskoj županiji, koja s ciljem očuvanja kulturne baštine kroz kulturno-umjetnički amaterizam okuplja domicilne i gostujuće skupine. Od 2019. godine održavaju se još dvije smotre – Smotra dječjeg izvornog folklora i Smotra malih vokalnih sastava Like.
Kulturno-umjetnički amaterizam potiče se i na području likovnih umjetnosti, prvenstveno kroz izložbe i likovne kolonije. U prostorijama Učilišta organiziraju se i predstavljanja novih naslova amaterskih književnika.
Edukacija
Prva glazbena škola u Lici otvorena je u Otočcu 1963. u okviru Narodnog sveučilišta Marko Orešković, i to kao odjel muzičke škole Varaždin, s 5 nastavnika i 80 učenika. Djelatnost je ubrzo prekinuta, a nastavlja se tijekom 1970-ih u suradnji sa školom iz Karlovca. Danas se u sklopu glazbenog obrazovanja izvodi nastava za gitaru, glasovir i tamburu u suradnji s Osnovnom školom iz Senja.
Tijekom posljednjih desetljeća ustanova je organizirala i druge edukativne sadržaje: predavanja i seminare poučnog i popularnog karaktera, stručne tečajeve i seminare, tečajeve društvenih plesova te programe obrazovanja odraslih. U zgradi je 1970-ih postojala i politička škola. Posljednja dva desetljeća Učilište stavlja naglasak i na kreativne i baštinske radionice za djecu i mlade te edukaciju vezanu za nematerijalnu kulturnu baštinu. Učilište redovito organizira radionice sviranja dangubice te seminare vezane za tradicijsku glazbu i ples dinarske kulturne zone, a povremeno i radionice tradicijskih vještina.
Centar
Centar dinarske kulturne zone Otočac osnovan je 2021. s ciljem očuvanja i promicanja nematerijalne kulturne baštine. Baština kojom se Centar bavi uključuje običaje, jezike, glazbu, ples, obrede, rituale, svetkovine, vještine, znanja i usmene tradicije. Ideja o osnivanju Centra proizišla je iz dugogodišnjeg rada na promicanju kulturno-umjetničkog amaterizma koji je rezultirao osnivanjem novih folklornih skupina i povećanjem kvalitete postojećih te iz kontinuiranog održavanja i rasta interesa za edukacije o nematerijalnoj kulturnoj baštini dinarske kulturne zone.
Dinarska zona na području Hrvatske obuhvaća Liku, Gorski kotar, Kordun i dalmatinsko zaleđe. Rad Centra usmjeren je na baštinu čitave zone, s naglaskom na prostor Ličko-senjske županije. Kulturna raznolikost dinarskog područja prepoznata je i dijelom vrednovana kroz različite oblike zaštite kulturnih dobara, a zasigurno najprestižnije priznanje jedinstvenoj kulturnoj vrijednosti jest uvrštavanje pojedinih elemenata na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.